Zašto vam Bog ne da ono za što ga molite: Kad ispunite ovaj uvjet, dobit ćete sve!

Gordost ili ponos je uzrok svake strasti (vezanosti), davno je shvatio Sveti Jovan Lestvičnik. Starac Pajsije Svetogorac kaže da ukoliko je “smirenoumlje” (pravoslavni termin za poniznost, podnošljivost, nevezanost, toleranciju) naš jedini cilj, Bog će nam sve ostalo dati “besplatno.”                          “Kada Bog vidi da smo gordi i nadmeni, On dopušta da se u našem životu pojave iskušenja. On će ih ukloniti tek onda kada vidi da smo se postali ponizni i smireni.

Bog bezgranično voli čovjeka. Njemu su vrlo dobro poznati problemi svakoga od nas i želi nam pomoći i prije nego što ga zamolimo za to.

Budući da je svemoćan, nema teškoće koju Bog ne može prebroditi, osim jedne.

Teškoća s kojom se Bog suočava, i ja to ponavljam, je samo jedna – On nam „ne može“ pomoći ukoliko naša duša nije ponizna.

Bog „tuguje“ jer vidi Svoje stvorenje kako pati, a “ne može” mu ponuditi bilo kakvu pomoć.         Ako nešto i ponudi, to će čovjeku naškoditi, budući da njegov um nije ponizan, krotak i smiren.

Što god da se dogodi čovjeku, ovisi isključivo o njegovom “smirenoumlju”.

Mi, na primjer, vidimo kako se čovjek bori i na kraju biva potčinjen nekoj svojoj strasti (ovisnosti, vezanosti).

Bog dopušta da se to dogodi samo iz jednog razloga, odnosno, zato što je njegova duša ispunjena taštim pomislima, sujetom i gordošću.

Čovjek možda mrzi tu vezanost, strast i naporno se trudi da je se oslobodi.

On, međutim, ništa neće postići jer mu Bog ne pomaže i neće mu ni pomoći sve dok ne stekne smiren, ponizan um.

Iako čovjek mrzi tu posebnu strast (vezanost), potčinjen je svojoj gordosti, a to je strast koja ga uvodi u sve ostale strasti.                                                                                          “Gordost je uzrok svake strasti (vezanosti)”, kaže Sveti Jovan Lestvičnik.

Čovjek bi želio duhovno napredovati i moli Boga da mu podari ljubav, molitvu, poniznost i sve ostale vrline.

Moramo biti svjesni da nam, bez obzira koliko se trudili, Bog neće podariti ono za što ga molimo sve dok ne dostignemo “smirenoumlje”.

Ukoliko je “smirenoumlje” naš jedini cilj, Bog će nam sve ostalo dati “besplatno.”

izvor-bastabalkana.com;prenosi i preuizeto sa:atma.hr

“Radite samo ono što želite.” – 10 savjeta slavnog psihologa

Zašto smo nesretni, koje prepreke na putu prema sreći možemo susresti i kako ih nadići? O svim ovim temama, na jezgrovit i lucidan način moćno zbori najpoznatiji psiholog Rusije, Mikhail Labkovski.                                                 1. Ne bojte se sreće.

Većina ljudi su odrastali u obiteljima, koje prakticiraju neuživanje u životu i gdje članovi nemaju naviku govoriti da im je dobro i da su sretni. Nesposobnost roditelja radovati se i smijati se prenosi se i na djecu, koja počinju misliti da tako funkcionira ovaj svijet. Druga greška je misliti da za sve dobro morate platiti kasnije. Mi se bojimo osjećati zadovoljstvo u životu i povezujemo to s nečim pokvarenim.

2. Prestanite se žaliti.

Što želite, kad se žalite nekome o svojim problemima? Vi se želite žaliti, a ne riješiti probleme. To je neki kult jadikovanja – naš izum. Lakše je patiti nego živjeti sretno. Zdrava osoba će ili primiti situaciju kakva je, ili će istu promjeniti. Neurotična osoba neće ni jedno ni drugo. To se od odnosi i na fizičku bolest – dok se psihički zdrava osoba liječi od bolesti, neurotična će osoba htjeti biti bolesna, jer će na takav način imati razlog da jadikuje. To je skoro pa hobi – izmisliti sebi problem i patiti od njega.                                                           3. Razlikujte realne probleme od izmišljenih.

Razlika između zdrave i neurotične osobe je u tome, da prva osoba brine o stvarnim problemima, dok druga pati od nepostojećih.

4. Ne pokušavajte pomagati svima oko sebe.

Želja pomoći svima okolo je uzrokovana strahom, da se vas ne može voljeti za ono sto jeste, pa kroz pomoć drugima pokušavate podići svoje samopouzdanje. Stoga, ako vas nisu zamolili da pomognete, ne dirajte te osobe, nego se posvetite onima, kojima je zapravo potrebna vaša pomoć.

5. Ne odgovarajte ako vas nisu pitali.

Kad vi riječima ili djelatnostima odgovarate na nepostavljena pitanja, pokazujete svoju uznemirenost. Jednom sam prolazio sa svojom curom kraj dućana, ona je vidjela neku haljinu i rekla mi je: “Kakva lijepa haljina!” Kad nisam ništa odgovorio, rekla mi je: “Znala sam da nisi muškarac!” Ja bih njoj kupio tu haljinu da me pitala, ali ako vi u takvoj situaciji odmah bježite platiti na blagajnu, onda ste nesigurna osoba.                                                 6. Razlikujte ljubav od ovisnosti.

Ljudi nikad neće napustiti ono što vole. Na primjer- pušenje. Ja sam pušio 37 godina, a zadnjih 10 godina sam pušio 3 kutije dnevno. Jedanput sam prestao pušiti, kad mi je doktor rekao da sam gotov. I to je trajalo 1 sat i 40 minuta. Prestao sam pušiti tek kad sam sebi rekao da ne volim cigarete, a ne da sam ovisan o njima. Neurotični ljudi ne mogu razlikovati ljubav i ovisnost.

7. Rutina nije uvijek loša.

Ja se bavim rutinom (čitam i predajem) već zadnjih 37 godina i osjećam se prekrasno. Neurotične osobe ne mogu živjeti na miru, boje se da nešto neće stići napraviti, završavaju po pet fakulteta, uvijek su uznemireni, osjećaju nelagodu ako ne rade ništa.

8. Mijenjajte sebe, a ne druge.

I to se odnosi najprije na odgajanje djece. Ne možete ih prisiliti da rade nešto, ako to ne radite vi sami. Djeca usvajaju ne ono što njima govorite, već ono što radite sami i kako se odnosite prema drugima. U ovom slučaju jako je koristan savjet stjuardese: prvo stavite zračnu masku sebi, i tek onda djetetu.                                                                                9. Lakše se odnosite prema tuđoj kritici.

Sjetite se situacije: vi sjedite u busu, ulazi stara baka. Cijeli autobus vas ljuto gleda i vi se, što je brže moguće, dižete s mjesta. Zašto to radite, kad baka nije ni tražila da to učinite? Razlog se krije u niskom samopouzdanju i strahu od osuđivanja. Eksperimentirajte- probajte ostati na mjestu, ako se ne želite dignuti, bez obzira što govore ljudi okolo, ne reagirajte uopće nikako. S vremenom ćete vidjeti, da se tuđa ocjena može ignorirati.

10. Radite samo ono što želite.

Klasičan primjer toga je situacija, kad se igrate sa svojom djecom zato što “tako treba” jer ste dobra osoba, a to znači – morate se igrati sa svojom djecom. Prestanite to raditi. Igrajte se s njima tek kad se želite igrati, jer i oni će osjetiti da vi to radite iz osjećaja dužnosti, a ne zainteresiranosti. A osjećaj dužnosti nije ljubav. Bavite se s djecom kad želite i koliko želite jer svakako imate puno drugih obaveza.

Izvor: momenty.org / Prijevod i obrada: atma.hr/prenosi i preuzeto sa:atma.hr